U okviru 12. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ predstavila je svoje skorašnje izdavačke poduhvate.
Milorad Milović, rukovodilac bibliografskog odjeljenja Nacionalne biblioteke, predstavio je dva izdanja iz edicije „Bibliografije“: Bio-bibliografija Božidara Šekularca i Bio-bibliografija dr Jevrema Bjelice.
„Bio-bibliografija Božidara Šekularca predstavlja opis svih Šekularčevih radova, knjiga i članaka, kao i priloga drugih autora koji su se bavili njegovim radom. Ova bio-bibliografija sadrži 901 bibliografsku jedinicu, što je svakako impozantan broj s obzirom da se radi o personalizovanoj bibliografiji“, naglasio je Milović. Božidar Šekularac je bio istaknuti profesor univerziteta i akademik DANU.
Bio-bibliografija dr Jevrema Bjelice, kao i Šekularčeva bio-bibliografija, podijeljena je u tri cjeline: monografske publikacije (knjige), članci i tekstovi, kao i tekstovi drugih autora o Jevremu Bjelici.
„Ove bio-bibliografije omogućavaju da se istraživački rad ova dva značajna autora može pratiti iz godine u godinu“, kazao je Milović.
Slavica Glendža je predstavila knjigu Katalog stare i rijetke knjige koja predstavlja opis bogate starih i rijetkih zbirke koja je u posjedu Nacionalne biblioteke. „Najstarije knjige u zbirci predstavljaju dvije latinske inkunabule (iz 15. vijeka): Atičke noći iz 1477. godine i Poslanie Svetog Jeronima iz 1497. godine. Iz naše najstarije knjige, Oktoiha prvoglasnika, Nacionalna biblioteka posjeduje samo tri lista“, kazala je Glendža. Govoreći o drugim starim i rijetkim knjigama koje se čuvaju u Nacionalnoj biblioteci, Glendža je pomenula tri postinkunabule (knjige iz 16. vijeka) štampane u Veneciji: Služavnik, Oktoih petoglasni i Posni triod. „To su preštampana izdanja iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina koje je preštampavao njegov sin Vićenco i Stefan od Skadra (u slučaju Trioda)“, istakla je Glendža. Među latinskim knjigama iz 18. vijeka u zbirci Nacionalne biblioteke nalaze se djela Cicerona, Platona, Aristotela i različitih antičkih autora. Nacionalna biblioteka posjeduje bogatu zbirku i osamnaestovjekovnih knjiga na ruskom, francuskom, njemačkom. „A iz 19. vijeka vrijedi pomenuti sva Njegoševa prva izdanja, djela Vuka Karadžića, Sime Milutinovića Sarajlije i drugih značajnih ličnosti iz tog perioda“ kazala je Glendža i dodala da se pored starih knjiga, u Nacionalnoj biblioteci čuvaju i brojne rijetke knjige, odnosno ona „bibliofilska izdanja, knjige štampane u malom tiražu. Zbirci rijetkih knjiga u zbirci Nacionalne biblioteke pripadaju i knjige sa potpisima ili zapisima autora i slavnih ljudi.“
Katalog stare i rijetke knjige je plod truda Ljubice Vučinić, dugogodišnji referent na zbirci Stare i rijetke knjige Nacionalne“ biblioteke na Cetinju. Fotografije koje daju poseban pečat knjizi djelo su cetinjskog fotografa Lazara Pejovića.
Dragica Lompar predstavila je knjigu Deset godina izdavaštva u Crnoj Gori (2006 – 2016). „Ovu knjigu su priredili crnogorski bibliotekari angažovani u zajedničkoj elektronskoj bazi crnogorskih biblioteka“ kazala je Lompar i dodala da je ova knjiga samo jedan savremeni nastavak blistave tradicije knjige u Crnoj Gori od Oktoiha do danas.
Knjiga je objavljena u okviru edicije „Crnogorska retrospektivna bibliografija“.
Milenija Vračar predstavila je knjigu Nezavisnost Crne Gore iz pera ranih autora (Berlinski kongres 1878 – Majski referendum 2006). Ova knjiga koja sadrži dvije cjeline sadrži brojne priloge iz strane štampe, a „većina tih priloga našla se u knjizi kao plod saradnje sa kolegama iz drugih nacionalnih biblioteka“, kazala je Vračar.