Početak » Uncategorized » TREĆI DAN SAJMA: TRIBINA „ŽENA U CRNOGORSKOJ KNJIŽEVNOSTI“

TREĆI DAN SAJMA: TRIBINA „ŽENA U CRNOGORSKOJ KNJIŽEVNOSTI“

https://pgsajamknjiga.files.wordpress.com/2016/04/volcano.jpg
Advertisements

ZENE KNJIZEVNOST3Govoreći o tradiciji crnogorkog ženskog pisma kao i o savremenim perspektivama književnosti koju pišu žene u Crnoj Gori, prof. Ksenija Rakočević je na današnjoj tribini o ženskom autorstvu u Crnoj Gori u okviru 12. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja kazala predstavljajući govornice: „Sve su ove divne dame ponikle u kamenom hronotopu koji je ponajmanje naklonjen ženama.“ Rakočević je postavila pitanje o ulozi žena u uspostavljanju i dekonstruisanju djelovanja patrijahalne kulture na koje su govornice pokušale da ponude odgovre iz različitih, interdisciplinarnih aspekata.

ZENE KNJIZEVNOST5

 

Prof. dr Rajka Glušica govorila je o percepciji ženskih likova u dva kanonskih teksta crnogorskog devetnaestog vijeka: Njegoševom Gorskom vijencu i Primjeri čojstva i junaštva.

„Anonimnost i nevidljivost karakteriše crnogorsku ženu devetnaestog vijeka . Taj model imamo i u Gorskom vijencu. U popisu likova na prvoj strani Gorskog vijenca imamo preko četrdeset ličnosti , a od toga su samo dvije žene. Dva ženska lika koja su tu navedena su sestra Batrićeva i jedna baba. Obje nemaju sopstveno ime, već ime dobijaju tek od nekog ili nečeg drugog“ kazala je Glušica i dodala, govoreći o liku sestre Batrićeve da je „žena imala diskurzivnu moć jedino kad tuži, kad oplakuje mrtve. Sestra Batrićeva svedena je na funkciju veličanja svog poginulog brata.“ Govreći o Primjerima čojstva i junaštva, Glušica je kazala da su u ovom djelu data nekolika vanredno snažna ženska lika. „To su žene koje trpe i one koje svoj bol gutaju radi mira drugih.“

Prof. dr Olga Vojičić Komatina je kazala da je „u skladu sa funkcijama koje je obavljala u životu, Crnogorka bila oblikovana i u tekstu.“ Dr Vojičić Komatina ističe kako je upravo Njegoš taj koji uspostavlja princip ženstvenosti u Crnoj Gori. Njegoševi ženski likovi su „likovi aktanti: one djeluju, čak i kroz suicid kao krajnju mjeru. Ako ne može biti po njihovom, one se protive cijeloj jednoj kulturi ili kulturama, čak i kroz suicid“. Dr Vojičić Komatina dala je i nekoliko kratkih opservacija o likovima žena u djelu Mihajla Lalića, Miodraga Bulatovića i Jevrema Brkovića. Svoje je izlaganje završila citirajući misao Jevrema Brkovića, autora koji, po njenom sudu, čak i kad devastira tradicionalne modele nikad ne uništava ženstvenost, da su „sve Crnogorke Antigone u životu i u tekstu. Ali erotske i senzualne Antigone.“

ZENE KNJIZEVNOST4

 

Prof. dr Slavica Perović, istaknuta lingvistkinja i autorka, govorila je o problemu ženskog autorstva te je istakla misao da ideje o nekom specifično ženskom pismu i „ženskom“ peru služe dodatnom perpetuiranju patrijahalne hijerarhije u kojoj su žene uvijek nešto „slabije“.

„Kada je žena odbila da bude samo lik u muškoj književnosti, počela je sama da piše i za nju ne treba da važi neki posebni kriterijum ‘ženskog pera’ već jedan univerzalan kriterijum: da to što piše bude dobro.“, kazala je dr Perović.

 

 

 

 

Advertisements