Početak » Uncategorized » ČETVRTI DAN SAJMA: ODRŽANA TRIBINA O STANJU IZDAVAŠTVA U CRNOJ GORI

ČETVRTI DAN SAJMA: ODRŽANA TRIBINA O STANJU IZDAVAŠTVA U CRNOJ GORI

https://pgsajamknjiga.files.wordpress.com/2016/04/volcano.jpg
Advertisements

TRIBINA1Četvrtog sajamskog dana, na 12. Međunarodnom sajmu knjiga i obrazovanja održana je tribina o stanju izdavaštva u Crnoj Gori.

Marinko Vorgić ispred Ministarstva kulture govorio je o Zakonu o izdavačkoj djelatnosti. „Radi se o jednom tipskom, klasičnom zakonu. Sami znate da su najbolji oni zakoni koji su dosadni. Ovo je zakon sličan zakonima ove vrste u Hrvatskoj i Srbiji. Zakon je donesen 2012. godine i, manje više, riješio je sve one ključne probleme koji su postojali. No, mi imamo generalni problem: samo izdavaštvo posljednjih godina je u jednom padu, u jednoj regresiji, no ipak u zadnje vrijeme imamo jedan impuls koji nas sve raduje, a to je pojava malih izdavačkih kuća. Tu dolazimo do najvažnije stvari koja je vezane za izdavaštvo – a to je entuzijazam. Događaji vezani za priču o velikim izdavačima su vrlo intrigantni posljednjih godina. Nije lako biti veliki izdavač u prostoru tzv. ‘malih jezika’“, kazao je Vorgić.

„Kultura traži ekscese, amplitude, a ne neka ravna stanja. Treba početi razmišljati o tome što je ono što naše izdavače najviše treba da brine i čemu treba najviše da se posvete. Izdavaštvo je djelatnost koja je doživjela najvišu transformaciju: knjige su sve manje nosioci teksta. Knjige će uvijek imati svoje mjesto jer ona u svojoj materijalnosti ima neku bitniju funkciju od one da bude samo medijum koji prenosi određeni tekst, određene misli itd. To je neka druga priča, priča za velike simpozijume. No, ono što je bitno za našu priču jeste pitanje šta je sa izdavaštvom koje je posvećeno recentnoj književnosti i recentnoj nauci o književnosti. Prevodiće se uvijek nešto, naći će se prostor za velika djela svjetske književnosti i beletristike, ali ono što treba gajiti i paziti je ono što zovemo domaća književna scena. To je ono o čemu Ministarstvo treba razmišljati. Na tom planu treba vršiti intervencije“, kazao je Vorgić.

TRIBINA4

Ognjen SavićIlija Đurović govorili su o perspektivi malih izdavača.

Ilija Đurović je kazao da su se danas možda po prvi put za istim stolom našli mali izdavači sa predstavnicima institucija. Govoreći o problemima sa kojima se suočavaju mali izdavači Đurović je rekao: „Mi našim autorima objašnjavamo da Žuta kornjača nije klasični izdavač već hibrid samizdata i izdavača. Mi našim autorima pomažemo da sami konkurišu kod Ministarstva. Ovako se na konkurs Ministarstva prijavljuje pojedinac, i on mora skoro sva ta sredstva onda potrošiti na štampu. Autori kod nas postoje, ali oni jednostavno do pojave Artoa ili naše izdavačke kuće nisu znali kome da se obrate. Situacija je tu prilično loša i sve ostaje isključivo na entuzijazmu, barem kod nas. No, mi ulažemo veliki trud, a generalno pomoći nije bilo mnogo. Veliki izdavači uveliko propadaju po regionu a mali izdavači počinju da ‘guraju’. U Srbiji tako imate Lom, BOOKU… Mi se lako povezujemo i razumijemo, tako da prostor za tu književnost nije tako mali. Bilo bi dobro kad bi se napravio jedan odnos koji bi bio neka vrsta institucionalne saradnje i ispomoći, jer mislim da recentna književnost imala što da ponudi.“

Melanija Vračar, predstavnica Nacionalne biblioteke „Đurađ Crnojević“ sa Cetinja je govorila o zakonskoj regulativi po kojoj Nacionalana biblioteka treba da dobije pet primjeraka od svake izdate knjige. Vračar je uputila apel izdavačima da dostavljaju knjige Nacionalnoj biblioteci jer je „neobično da imamo knjige iz 15. vijeka a da nemamo knjige iz 21. vijeka.“

Govoreći o tipovima izdanja koja nedostaju u crnogorskoj izdavačkoj djelatnosti, Vračar je rekla: „Iz ugla nekog ko radi sa korisnicima biblioteke godinama, primijećujem da nedostaje džepna knjiga. To je nešto što je praktično: jednostavna knjiga na tankom papiru sa čitljivim tekstom. Nedostaje takođe i dobre turističke vodič za veliki broj gradova, nemamo osavremnjene vodiče a dopunama, na više jezika. Nemamo adekvatne publikacije za mnoge segmente naše kulture dostupne turistima. Uzmimo, na primjer, skriptorijume na Skadarskom jezeru. Vi nemate jednu jedinstvenu publikaciju o tom kulturnom nasljeđu, već zainteresovane morate uputiti na literaturu od preko trideset knjiga. Mi čak nemamo ni enciklopediju Crne Gore, ako govorimo o leksikonskim knjigama. Nedostaju i knjige za djecu koje obrađuju našu i svjetsku književnost“ kazala je Vračar.

TIBINA3

 

Nađa Durković iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva je govorila o izdavačkim izazovima sa kojimase suočava Zavod za školstvo. „Ako pogledamo malo bolje šta je Zavod za školstvo uradio od kad je počela reforma obrazovanja, onda možete vidjeti da je to jedna ozbiljna izdavačka djelatnost. Iako se bavimo udžbenicima mi imamo biblioteku koja objavljuje književna djela. Htjeli smo da potenciramo koliko je važna književnost za djecu pa smo pokrenuli posebnu biblioteku koja ima već jedanaest naslova. No, primarno u našoj izdavačkoj politici je da obezbijedimo udžbenike za cjelokupnu učeničku populaciju u Crnoj Gori“, kazala je Durković.

„Posmatrali sm ono što se dešava i radi u svijetu, obilazili smo sajmove i tražili dobre udžbeničke modele. Meni je žao što nismo dovoljno uporno predstavljali svoju djelatnost na ovakvim i sličnim tribinama.“

Ognjen Savić ispred izdavača Arto predstavio je svoju izdavačku kuću. „Mi smo pokrenuli ovu priču prije dvije godine i do sada smo objavili četiri naslova. U pitanju su dva crnogorska autora i dva prevoda. Naša izdavačka politika je da pokrivamo obje priče: i domaće autore i prevode.“

 

 

Advertisements