Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja

Home » Uncategorized » DRUGI DAN SAJMA KNJIGA

DRUGI DAN SAJMA KNJIGA

https://pgsajamknjiga.files.wordpress.com/2016/04/volcano.jpg

Drugi dan 15. međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja počeo je predstavljanjem Gimnazije „Slobodan Škerović iz Podgorice.

V.d. direktora Biljana Vučurović govorila je o istoriji škole, uspjesima učenika, takmičenjima, partnerima. U okviru promocije predstavljeni su i posebni projekti koje će posjetioci Sajma knjiga tokom trajanja manifestacije moći da pogledaju na štandu škole.

„Posebno bih izdvojila projekte naših učenika koji se mogu pogledati na našem štandu. Tu je, prije svega, ’Alisa u gimnaziji čuda’, projekat na kome su učenici dugo radili. Veliku pažnju posvetili smo i saradnji sa Resursnim centrom, čiji je proizvod projekat Daisy, koji je namijenjen slabovidoj djeci. Takođe, na Sajmu će posjetioci moći da pogledaju i dio književnog opusa učenika Gimnazije“, najavila je Biljana Vučurović.

Promocija je nastavljena predstavljanjem Matematičke i Sportske gimnazije, a o svojim iskustvima govorili su i učenici.

U 16 časova sajamskoj publici predstavio se pjesnik Marko Tomaš. Razgovor, koji je sa piscem vodila mr Ksenija Rakočević, započeo je spominjanjem njegove nove zbirke pjesama „Skratimo priču za glavu“, objavljene u izdanju izdavačke kuće L.O.M.

Pjesnik je na početku razgovora kratko objasnio naslov svoje zbirke.

„Ideja je proistekla iz želje da se upoznamo, da skratimo priču, da se svedemo na ono sto stvarno jesmo“, kazao je Tomaš.

Na pitanje otkuda kod njega tolika opčinjenost putovanjima, Tomaš je kazao: „Ja cijeli život putujem, dijete sam vojnog lica, stalno smo se selili i iz djetinjstva mi je ostala ta forma dolaženja i odlaženja. Zato su mi putovanja toliko važna. Shvatio sam da u životu ne želim da se prilagođavam i  otuda to“.

Marko Tomaš publici na Sajmu knjiga pročitao je svoje pjesme „2020“, nakon koje je kazao da ga je pandemija „oslobodila, a ne zarobila“, „Bog ne zalazi u moju mahalu“ i „Najplavlje oči“.

Prije dvije godine objavio je roman „Nemoj me buditi“. Susret sa prozom bio mu je, kaže, zanimljiv.

„Pjesništvo i proza ustvari su dio iste priče. Susret sa prozom svakako je bio zanimljiv. I ne shvatam ovo – zašto  treba da napišeš 15 zbirki poezije i da te niko ne zna, a napišeš roman i svi te odmah prepoznaju“.

Konstatacija Ksenije Rakočević da je voda veoma zastupljena u poeziji Marka Tomaša, podsjetila ga je na rijeku Neretvu.

„Neretva je jako čudna rijeka. Samo dođeš, sjediš i gledaš kako prolazi vrijeme i voda. Mogli bismo mnogo više da naučimo od rijeka. Voda prolazi kao zivot što prolazi“, kaže Tomaš.

Profesorks Sonja Tomović – Šundić i prof. dr Aleksandar Jerkov u dva navrata su se družili sa publikom ovogodišnjeg Sajma knjiga. Prvi nastup bio je posvećen njenoj knjizi „Aristotelovo (s)hvatanje filozofije“. Prof. dr Jerkov na početku je konstatovao da „su tekstovi u knjizi veoma raznoliki i da je profesorka Tomović – Šundić pažljivo rekonstruisala osnove svog mišljenja“. Sonja Tomović – Šundić osvrnula se na Aristotelovo učenje.

„Moja interesovanja u životu bila su različita, ali ja sam po osnovnom obrazovanju filozof i mislim da je za ovakvo rasuđivanje i shvatanje filozofije potrebno iskustvo u mišljenju i zrele godine. Moram da priznam da sam u mladosti čitala Aristotelovu Metafiziku, ali je nisam razumjela. Jer, Aristotel je suma znanja jednog svijeta, istorije svjetske. Nema filozofije bez slobodnog mišljenja i on je u odnosu na Platona i njegovu misao, pokazao da pravi filozof jeste i mora biti slobodan čovjek. Među svim naukama, jedino je filozofija  slobodna nauka, jer ona svoja znanja stiče samo radi znanja. Ideja za pisanje ove knjige proistekla je, prije svega, iz  Aristotelovog sistematizovanja nauke. Za njega je filozofija kraljica nauka. Najbolji život i svrha života je mudrost, kao stanje duha gdje mi dolazimo do najdubljih istina i to je stanje koje je najviša radost. U osnovi svijeta jeste jedno, ono je prvi uzrok, taj uzrok je numerički jedno, koje je van vremena, koje je van pokreta, a ipak pokreće. Svijet u kome živimo je oduhovljen, materija je pasivna, na nju se nadograđuje uzrok. Sve što postoji mora imati uzrok. A Aristotelov bog ne stvara svijet, već je to koncept u kome on pokreće već stvoreni svijet“, kaže Tomović – Šundić.

 Aristotelova Metafizika se, kazala je, može gledati kao jedno sjajno književno  djelo.

„Fascinira me Aristotelov koncept da istinu treba loviti, treba je tražiti. Saznanje je zadovoljstvo istine, istinu tražimo tamo gdje ona jeste, u vječnoj ontologiji, tamo gdje je skopčana sa umom, ona nije stvar ovoga svijeta, već je vezana za nešto iznad. Prvoum je garant istine i prva istina. Aristotelov Bog nije personalan, on misli i ima najveći stepen radosti. Kad čovjek to dostigne, on je srećan. Filozofsko načelo pruža priliku da razumijete suštinu svega, promjenu svega…Važno je ono što čovjek misli, svuda, pa i u Crnoj Gori. Bez mišljenja je nemoguće smisleno živjeti u svijetu“, kazala je posjetiocima Sajma Sonja Tomović – Šundić.

Sledeći njen razgovor sa profesorom Aleksandrom Jerkovim odnosio se na očuvanje međunarodne nagrade Književni plamen, koja je poslednji put dodijeljena kanadskoj književnici Margaret Atvud 2019. godine.

„Mi smo jako lijepo počeli sa nagradom Književni plamen, imali smo odlična iskustva. Onda se desila nevolja zvana korona i mi nismo uspjeli da našoj poslednjoj dobitnici, Margaret Atvud, uručimo nagradu. Mi smo željeli da se sretnemo, ali nam se to jednostavno ne da napraviti. Mogli smo, doduše, da uključimo dva telefona i pet ekrana, ali to onda ne bi bio susret, već prikaz susreta. Tako da smo to ostavili za neka bolja vremena, koja će, nadamo se, brzo doći“, ispričao je prof. dr Aleksandar Jerkov. Dodao je i da nagrada nije zaboravljena.

„ Koliko su samo truda i srčanosti u te susrete uključivali sam Ljosa i, recimo, Orhan Pamuk. Sjećam se da je Pamuk stalno trčao okolo sa svješčicom i nešto zapisivao. Tim velikim ljudima smo mi bili zanimljivi i takvo iskustvo mi prosto nismo htjeli da zaprljamo. Ipak, nismo zaboravili Podgoricu, Crnu Goru, Novu knjigu. I ne dozvoljavamo da se ugasi Književni plamen Marija Vargasa Ljose“.

Sonja Tomović Šundić prisjetila se načina na koji je nagrada ustanovljena.

„Mi smo tada bili veoma zadovoljni što smo uspjeli da motivišemo Ljosu da prepozna nešto u našem narodu, našoj zemlji, da dođe i na ovaj način nas motiviše. Ova nagrada je pokazatelj da granice postoje samo u politici, a da u književnosti granica nema. Nema malih i velikih naroda, postoje samo stvaraoci i oni mogu biti vrlo zanimljivi, odakle god da dolaze“, ispričala je profesorica Tomović – Šundić.

Prvi roman profesorice Tatjane Đurišić Bečanović „Opus dei“ predstavljen je tokom drugog dana 15. Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja. Osim autorke, na promociji su govorile i mr Ksenija Rakočević i direktorica Narodne biblioteke iz Nikšića mr Bojana Obradović.

„Roman ’Opus dei’ je nastajao jako dugo. Zahtjevan je tekst, to svakako, i nije štivo koje ćete čitati na plaži ili pred spavanje. Ipak, opremljen je instrumentima koji će vam čitanje olakšati, fusnotama,objašnjenjima. Ako dozvolite tekstu da vas lagano uvuče u priču, vi ćete shvatiti naraciju“, kazala je profesorica Bečanović.

Mr Ksenija Rakočević iznijela je svoje viđenje romana.

„Ja moram da kažem da je ovo, prije svega, roman o ljepoti. Ljepoti u onom dubinskom smislu. Ljepoti koja pomjera granice i prilagođava svijet sebi. Ovo je roman koji se teško čita i da biste ga razumjeli morate poznavati i mitologiju, religiju, filozofiju…Težak je zbog svoje punoće, specifične naracije, snažne simbolike, upotrebe humora, erotike, filozofije, religije“, kazala je Ksenija Rakočević.

Drugi dan Sajma knjiga i obrazovanja završen je promocijom knjige „Čovjek bez adrese“ Milanke Aranitović Rakočević. Na promociji je govorila autorka, dok je djelove romana čitala glumica, pjesnikinja i slikarka Sanja Veličković. Za muzički dio promocije bio je zadužen kompozitor i kantautor Marko Šćepanović, a o romanu je govorio Dragan Đurović.

„Junak romana Čovjek bez adrese izgubio je porodicu, ali nije izgubio nadu. To su junaci koji nisu izmišljeni. Da bi ih opisala, Milanka je morala da ih doživi. Nadam se da u životu više neće biti tako tragičnih junaka, ali da će ih biti u književnosti“, rekao je Dragan Đurović.

Treći dan Sajma posjetiocima će donijeti predstavljanje Srednje elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ i Srednje stručne škole „Ivan Uskoković“.  Na Sajmu će se razgovarati o knjizi „Razgovori-znakovi vremena“ Ranka Pavićevića, a biće promovisane dvije knjige – „Kriza smisla“ autora Krsta Vukovića i „Blagi dani“ Lidije Vukčević.

%d bloggers like this: