Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja

Home » Uncategorized » Perovićeva “Istorija matematke” veliki doprinos naučnoj misli u Crnoj Gori

Perovićeva “Istorija matematke” veliki doprinos naučnoj misli u Crnoj Gori

https://pgsajamknjiga.files.wordpress.com/2016/04/volcano.jpg

Kapitalno trotomno djelo “Istorija matematike” profesora
Miodraga Perovića, izdanje CANU predstavljena je na 16.
Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, a osim autora
na ovom događaju, govorili su i akademik Milojica Jaćimović, dok je
razgovor o knjizi vodio crnogorski pisac Balša Brković.
-Kada sam došao do ove knjige rekao sam sebi “probiću se kroz ovu
knjigu”,kroz ogroman broj likova i čitalačkih zadovoljstava koja ti likovi
donose”, kazao je na početku Brković, o ovom obimnom izdanju na
ukupno 1300 stranica.
Akademik Milojica Jaćimović je o knjizi govorio kao o vrlo ozbiljnom
naučnom štivu, upoznajući publiku sa pojedinačnim poglavljima ovog u
svakom pogledu izuzetno vrijednog djela.
“Ovo je vrlo obiman i vrijedan poduhvat, ovo je knjiga iznad lokalnih
kriterijuma i tema i to impresionira. Uradio je to na vrlo kvalitetan način,
napisano je odlično i drago mi je zbog toga što imamo ovakvu knjigu. I
veće kulture od naše ponosile bi se ovakvim izdanjem”,kazao je
akademik Jaćimović ističući da ovaj opširan rukopis zapravo predstavlja
odgovor autora na pitanje kako treba predstaviti istoriju matematike,
kako je predavati studentima, kako je i sa kakvim ciljem izučavati.
-Rukopis je organizovan u tri toma, koji, po mišljenju autora pokrivaju
tri istorijske epohe u razvoju matematike. Prvi tom se sastoji od tri
glave, i on pokriva period do kraja aleksandrijske ere”, istakao je
Jaćimović.

Iz ugla čitaoca ove knjige, Balša Brković, istakao je značaj ženskih
likova, ličnosti u matematičkoj nauci i apostrofirao je autorovu namjeru
da osvijetli ženski doprinos matematici.
Sam autor, Miodrag Perović istakao je da bi to pitanje obradio drugačije
sada nego ranije dok je pisao knjigu, budući da ga je rođenje kćerke
navelo da se suoči sa neravnopravnim uslovima u kojima žene koje žele
da se bave naukom, grade naučnu karijeru.
-Obećao sam Balši da ću napraviti projekat “Žene u nauci”, ali ne znam
da li ću uspjeti u tome”, istakao je Miodrag Perović, jedan je od osnivača
PMF, dugogodišnji profesor na Univerzitetu Crne Gore, takođe i
građanski aktivista, osnivač “Monitora”;, jedan od utemeljivača
”Vijesti”;, na ubjedljiv način se ovom knjigom vraća svojoj osnovnoj
vokaciji – nauci.
Jedinstven kompliment Perovićevo monumentalno djelo dobija od
beogradskog profesora Milana Božića sa Matematičkog fakulteta,
jednog od recenzenata:
-I ovaj recenzent je autor slične – ali po obimu znatno manje knjigeiste namjene.

Sama okolnost da ju je- u ljetnjim mjesecima –
recenzent pročitao od početka do kraja; je više nego dovoljna
preporuka. Lično mislim da se od linije Skagerat, Kategat – Trst na
Istok teško može naći bolje napisana knjiga na ovu temu. U tom
kontekstu ne samo Crna Gora, nego i čitav kulturni jezički prostor
koji ona deli, valja da bude zadovoljan što neko nije bio u nuždi a
ovako dobro delo napisao”. U predgovoru svoje “Istorije
matematike” profesor Perović citira Lajbnica, navodeći da korist od
ove knjige nije u tome da Istorija svakome da njegove zasluge, već

takođe i da unaprijedi umjetnost otkrića.
U Perovićevoj knjizi prikazano je 4000 godina upravo te umjetnosti
otkrića, ali i njenog učinka na rast civilizacije.