Pavićević: Područje Crne Gore za osmanske foritifikatore bilo sporedna prostorna cjelina, kapa dolje za to što su uradili
Knjiga „Kale – Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori“, autora Radojice Pavićevića, promovisana je na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, koji se održava u TC „Big Fashion“.
Riječ je o djelu koje je rezultat višegodišnjeg predanog istraživanja, obilaska terena, pretraživanja rijetko dostupnih arhivskih dokumenata i razgovora sa poznavaocima lokalne baštine.
“Ne samo što je bilo vrlo teško doći do podataka, već i kada dođete do podatka teško je dešifrovati ih. Prvo sam obišao naše arhive i one u regionu, došao sam do dosta dokumenata. Kada je fundus spoznaje o fortifikacijama bio prisutan onda sam otišao u Istanbul. Imao sam kontakt sa dr Amirom Pašićem koji je u to vrijeme bio glavni stručnjak za valorizaciju spomenika kulture Islama , primio me u saraju posljednja četiri sultana. Mali broj ljudi sa ovih prostora je imao priliku da uđe u taj saraj,” ispričao je Pavićević.
Naveo je da je bio svjestan da Osmansko carstvo ne može biti bez dobrih fortifikatora.
“Oni su čak angažovali francuske foritifikatore. Kod njih je suština što su centralizovano radili projekte, a terenu su prilagođavali utvrđenje. Zavisno od interesa su radili onoliko koliko im je bilo potrebno. Dobri su fortifikatori, ali ako im na tom prostoru ne treba trospratna kuća napraviće kolibu. Ne razlikuju se puno od Njemaca sa spoznajom da je ipak područje Crne Gore za njih bilo sporedna prostorna cjelina na kojoj su gradili koliko im je bilo potrebno. Kapa dolje za to što su uradili,” naveo je autor.
Pavićević ističe da su ljudi sve više zainteresovani za tvrđave.
“Mnogo ljudi me zove sa više strana, pogotovo stranaca koji su se bavili tim, a kasnije sve više naših ljudi. Vidim da se ljudi sve više interesuju za moju knjigu, ali to su entuzijasti koji to vole i turistički radnici koji iz podataka koje sam prikupio mogu da nauče dosta toga i na osnovu njih naprave dosta lijepih šetnji. Mislim da dolazi vrijeme da će našem čovjeku više da treba taj vid užitka nego restoran i plaža,” ispričao je Pavićević.
Knjiga je objavljena u izdanju izdavačke kuće “Nova Pobjeda”, te je na promociji o ovom djelu govorio i direktor i glavni i odgovorni urednik “Pobjede” Nenad Zečević.
“Kroz ovu knjigu smo bacilli istorijski novo svjetlo na ulogu Otomanske imperije u našoj istoriji. Do sada smo učili iz istorijskih knjiga koje kažu da je riječ o svjetskoj velesili koja je bila osvajač. Međutim, Otomanska imperija je ovdje ostavila dio kulturne baštine Crne Gore. Od 21 grada 12 gradova u Crnoj Gori ima intenzivnu otomansku baštinu. Tu mislim prvenstveno na Podgoricu, nikšićki bedemi su otomanskog porijekla, tu su Ulcinj, Plav… Posebno sam ponosan što će Pavićević otkriti novosti za porijeklo pojedinih tvrđava u Crnoj Gori, a posebno u Podgorici,” ispričao je Zečević.
O knjizi „Kale – Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori“ govorila je i direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Dobrila Vlahović.
“Ova publikacija jeste druga u nizu koja na jednom mjestu pokazuje fortifikacije kao važan segmenat kulturne baštine. Ova publikacija finansirana je kroz program zaštite i očuvanja kulturnih dobara u 2024. godini. Posebno je značajno što smo podržali štampanje ove važne publikacije koja na jednom mjestu sadrži preko 200 fortifikacija iz osmanske vladavine. Fortifikacije su obrađene na poseban način, ne mnogo ulazeći u istorijat i istorijski kontekst,” ispričala je Vlahović.