Prof. dr Ćazim Hadžimejlić sa Akademije likovnih umjetnosti
Univerziteta u Sarajevu, sa Odsjeka restauracije i konzervacije- bio
je gost podgoričkog sajma knjiga preko video linka, a tema njegovog
interaktivnog predstavljanja bilo je upoznavanje publike sa
njegovom monografijom “Ebru-slikarstvo na vodi”.
Hadžimeljić je u razgovoru sa dekanicom FVU UDG Tatjanom
Burzanović, razgovarao o drevnoj likovnoj tehnici Ebru slikanja,
kao i o mogućnostima primjenjivosti ove vrste izraza u savremenoj
umjetnosti.
-Ebru umjetnost zahtijeva posebnu pripremu, materijale i alate,
sada se to drugačije radi nego u klasici, ali na istom principu.
To je kompleksan izraz u kome odsjaji daju oblike, to je čarolija te
umjetnosti. Ebru je vidv terapije koja pomaže čovjeku da se relaksir
i opusti”, kazao jeHadžimeljić.
-Postoje razne vrste umjetnosti i smjerova u slikarstvu. Jedna od
posebnih i zanimljivih tehnika svakako je ebru. Ebru je drevna,
orijentalna turska umjetnost ukrašavanja vode. Naime, ebru je
umjetnost stvaranja šarenih uzoraka prskanjem i četkanjem boja
na površini masne vode, a zatim se taj uzorak transformiše na
papiru. Neki govore da ovo umijeće donosi nevjerovatan mir. Takvi
radovi vrlo su vrijedni i malo ko zna da ih izrađuje.
Najzanimljivija je stvar to što se ti radovi izrađuju na vodi i što
treba dosta vremena i strpljivosti. Tehnika izrađivanja je takva da
se voda miješa sa određenom vrstom smole i tako se njena gustoća
mijenja. Tokom izrađivanja, ljudi najčešće koriste zemljane boje,
jer naravno one čine samu umjetnost. Slike su same po sebi vrlo
zanimljive i jedinstvene. Svaka ima svoje značenje, a većinom je na
njima prikazana živa priroda. Takve boje su ljepljive, pa se ne
miješaju s drugim bojama, već plutaju i ne rastapaju se, nego se
šire. Nakon nanošenja boje, crtaju se željeni oblici što se čini lagano,
no zaista nije. Nakon toga se na površinu vode stavlja papir, koji
nakon par sekundi upije iscrtane oblike, dok u vodi ne ostaje ništa.
Naravno da je kreativnost stvaranja oblika neograničena, no na
slikama se doista primijeti kako su oblici dosta ravni i pravilni.
Zanimljivo je to što se od pribora za crtanje koriste četkice od
konjske dlake s drškama od stabla ruže. Mogu se koristiti i češljevi,
kapaljke i igle, koje se koriste za razmazivanje i miješanje boja.
Ebru možete naći i na starim koricama knjiga. Najstariji primjerak,
čuva se u Muzeju Topkapi i Istanbulu. Ne zna se kada je ebru
tehnika nastala, no pretpostavlja se da je to bilo u srednjem vijeku u
Buhariju.
Ćazim Hadžimeljić je rođen 1964. godine u Zenici. Diplomirao je na
Fakultetu lijepih umjetnosti Univerziteta lijepih umjetnosti „Mimar
Sinan” u Istanbulu, Odjsek za kaligrafiju i umjetnost knjige 1991.
godine. Titulu Magistra nauka o umjetnosti – kaligrafija stekao je
odbranom magistarskog rada Kaligraf Jesiri-zade Mustafa Izzet-
efendija, poticatelj talik pisma (pod mentorstvom prof. dr. sc.
Muhittina Serina), na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta
„Marmara“ u Istanbulu, Odsjek za kaligrafiju, 1994. godine.
Titulu Doktora nauka iz iistorije umjetnosti i arheologije stekao je
odbranom doktorske dizertacije na temu “Važnost dragocjenih
knjiga zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke u osmanskom
uvezivanju knjiga i njihovo očuvanje” (pod mentorstvom prof. dr.
sc. Zekija Sönmeza), na Institutu za društvene nauke Univerziteta
lijepih umjetnosti „Mimar Sinan“ u Istanbulu, Odsjek za historiju
umjetnosti i arheologiju, 1997. godine.