Dvanaest godina nakon što je prvi put objavljen, nakon što su
odavno rasprodata tri srpska i jedno hrvatsko izdanje i nakon
velikog broja hvalospjevnih prikaza i medijskih odjeka, nakon što
ga već dugo nema na policama knjižara, roman „Sjetva soli“
Muharema Bazdulja, ponovo je pred čitaocima, u izdanju Kosmosa
podgoričke Nove knjige, a sada je i predstavljen i na 16. Međunarodnom
podgoričkom sajmu knjiga.
Sa autorom, u okviru promocije novog izdanja romana “Sjetva soli”,
razgovor tokom kojeg je on evocirao utiske o ovom i ranijim izdanjima
romana, vodila je Ksenija Rakočević.
-Osnovni motiv ovog romana je priča o događaju, toj nacističkoj žurci o
kojoj mi je Jergović ispričao, ali svako novo izdanje romana, sa te
vremenske distance između dva izdanja, drugi je “par rukava”. Posebno
zato što sam večeras sreo i Ljiljanu Ćuković, koja te događaje dobro
pamti kao svjedok”, kazao je Bazdulj.
Vremenska distanca samo potvrđuje ono u čemu su se oko ovog
romana odavno složile kritika i publika: malo je u našoj
književnosti romana gdje se oko stvarnog relativno skorog
istorijskog događaja konstruiše toliko majstorski napisano i
slojevito konstruisano beletrističko štivo.
Najprije sam mislio da se ne bavim tom pričom, ali kada sam poslao
Miljenku da pročita moje pisanje o tom događaju o kojem je on meni
ispričao, njemu se to dopalo i tako sam i odlučio da to objavim. Nisam
želio da iko iz mog romana podsjeća na nekoga iz stvarnosti”, istakao je
on, pojašnjavajući da je istorijski događaj samo skica za literarnu
intervenciju.
“Bio mi je potreban istorijski događaj kao antropološki okvir za jedno
literarno istraživanje o tome kako ljudi žive pod tim oblicima represije,
kakvi su bili u to doba raspada bivše države”, naveo je Bazdulj i načeo
još mnogo tema u okviru evociranja uspomena iz perioda života u
Sarajevu.
I pitanje autofikcije posebno je bilo interesantno na promociji u
kontekstu ovog izdanja romana i autor je pričao o tome kako je došao na
ideju da napravi književnu intrigu i “poistovjeti” se sa svojim junakom,
koji ipak nije on.To je vrlo učestala praksa u književnosti, ne mislim da tu treba
posebno mistifikovati stvari”, istakao je on.
Mada je i nekoliko protagonista legendarnog i svojevremeno
zloglasnog sarajevskog „naci-žura“ iskoristilo taj motiv u sopstvenim
knjigama, „kanonski“ roman o ovom događaju je bez sumnje Bazduljeva
„Sjetva soli“. Ali ona nije samo to: ona je i roman o povratku i
nemogućnosti povratka, roman o ljubavima, dogođenim I nedogođenim,
roman o prijateljstvu i samoći, roman o životima, osujećenim i propalim,
roman o poeziji koja, možda, takve živote iskupljuje.
Na tragu pisaca kakvi su Kadare, Kundera i Bolanjo, „Sjetva soli“
filigranski precizno pokazuje kako se lome krhke ljudske sudbine
pod pritiskom političke i društvene represije.
Muharem Bazdulj (Travnik, 1977.) pisac je, novinar i prevodilac.
Objavio je petnaestak knjiga proze i esejistike, a knjige su
mu prevedene na engleski, njemački i poljski, a pojedine priče i eseji
na još petnaestak jezika.
Radi kao novinar za beogradski nedeljnik “Vreme” i redovini
kolumnista sarajevskog Oslobođenja i beogradske Politike. Godine
dobio je nagradu Društva novinara BiH za najboljeg novinara
u kategoriji štampanih medija, a 2014. nagradu Stanislav Staša
Marinković beogradskog dnevnika Danas za istraživačko
novinarstvo i novinarsku hrabrost, kao i nagradu Bogdan Tirnanić
Udruženja novinara Srbije za najbolji komentar. Prevodi s
engleskog jezika, a između ostalog preveo je knjigu izabranih
pjesama Vilijema Batlera Jejtsa i biografsku knjigu Marka
Tompsona o Danilu Kišu "Izvod iz knjige rođenih". Živi u
Beogradu.