
Jubilarni 20. Međunarodni podgorički sajam knjiga je i petog dana održavanja nastavio da bilježi odličnu posjećenost, a štandove je, između ostalih, juče obišao i predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. Mandić je izrazio posebno zadovoljstvo što Skupština Crne Gore po prvi put ima svoj štand na Sajmu knjiga.
„Veoma sam ponosan što ovdje možemo da izložimo naše stare knjige iz biblioteke i što imamo svu onu literaturu koja je vezana za politički život u Crnoj Gori. Ovo je prvi put da se predstavljamo na Sajmu knjiga, a sljedeće godine ćemo se pojaviti u mnogo boljem izdanju nego sada. Vjerujemo da ćemo sljedeće godine ovdje imati izdanja nekadašnjih i sadašnjih poslanika koji se bave pisanje, koji iza sebe imaju veoma kvalitetna djela koja su stvorili. Veoma sam zahvalan biblioteci Skupštine i akciji koju smo zajednički osmislili da Skupština Crne Gore bude na Sajmu što je veliki iskorak kako za nas, tako i za Sajam,“ istakao je Mandić.
Mandić je ukazao na značaj samog Sajma knjiga.
„Ocjenjujem da je Sajam knjiga u Crnoj Gori uvijek jedan kvalitativan iskorak za naše društvo, a svakako i za Crnu Goru koja je poznata po tome da ljudi vole da čitaju i pišu. To je važno za sve nas,“ ispričao je Mandić.
Program petog dana Sajma počeo je predstavljanjem izdavačke djelatnosti biblioteke „Radosav Ljumović“, a nastavljen je panel diskusijom Žensko pismo danas, promocijom romana „Batali hejt, širi ljubav“ autorke Žane Gardašević, promocijom novih izdanja Pokrajinskog arhiva Kosova i Metohije, prezentacijom prim. mr. sc. Marija Radonić o važnosti čitanja djeci od najranije dobi. Promovisana je knjiga Kale – Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori autora Radojice Raša Pavićevića, upriličena je promocija Knjige o Marku Miljanovu, autor Nebojša Jevrić je govorio o svojim pričama, promovisana je knjiga Arhiva Vojvodine „Bitka za čast – đeneral Mitar Martinović. Autor Saša Knežević je govorio o svojoj knjizi „Pravo sile“, a upriličen je razgovor sa autorkom Marinom Vujčić.
„Mi pisci jako volimo ovaj Podgorički sajam knjiga, a meni ovo nije prvi put da gostujem ovdje. Ja sam bila prije 5-6 godina kad je objavljen u Novoj knjizi moj roman „A onda je Božo krenuo ispočetka“. Nas ovdje uvijek jako lijepo dočekaju, svi se osjećamo kao Šekspir i lijepo nas ugoste i imamo priliku upoznati kolege iz regiona i družiti se s njima, što nemamo baš često priliku. Ja se baš sjajno osjećam na sajmu;“ istakla je Vujčić.
Petog dana 20. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga u okviru bogatog i raznovrsnog programa upriličena je i promocija knjige „Mliječni zubi“ Lane Bastašić. Bastašić je književnica čije su kratke priče osvojile brojne regionalne nagrade na Balkanu, a u razgovoru sa moderatorom Nikolom Nikolićem otkrila je zbog čega se nakon uspjeha romana „Uhvati zeca“ ipak fokusirala na kratke priče.
„S jedne strane nisam htjela da se ponavljam, s druge strane ima ljudi kojima se svidio roman pa bi htjeli još istoga, ali ja to ne želim da radim. Izdavači, opet sa neke svoje poslovne strane, žele još jedan roman, što prije, kao da je to nešto što se brzo piše, što isto nisam htjela da radim. I nekako, pošto sam toliko dugo vremena provela u tom glasu romana, koji nije moj glas – možda jeste neki moj stil, ali nije moj glas, trebalo mi je da izađem iz toga, da nekako očistim nepce od tog ukusa i vratila sam se onome što najviše volim i što najduže radim, a to je kratka priča. Ja sam 2007. objavila prvu kratku priču, onda sam 2010. dobila nekoliko tih nagrada za kratku priču, to je neki format koji najviše volim i mnogo volim da ga čitam. Zaista je to mjesto gdje se nekako uči zanat i možeš dosta toga da vidiš i koje su ti slabe tačke i što te zanima,“ navela je Bastašić.
Na sceni „Marko Miljanov“ upriličena je promocija zbirke poezije „Kuća sa prisojne strane“ autora Dragana Bojovića.
Hrvatski režiser, producent, pisac i profesor Rajko Grlić predstavio se publici 20. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga kroz razgovor sa moderatorom Gojkom Božovićem. Grlić je poznat po dugometražnim filmovima “Čaruga”, “Karaula” “Josephine”, kao i televizijskoj seriji “Grlom u jagode”, a ovom prilikom je govorio o knjizi „Neispričane priče“. U formi leksikona filmskih termina autor je u ovoj izuzetnoj ličnoj ispovijesti iznio svoj pogled ne samo na svoju porodicu i svoju karijeru, nego i na zajedničku nekadašnju zemlju, prijatelje, kolege i događaje na jugoslovenskim prostorima u prelomnim vremenima za posljednjih pedesetak godina.
„Ja sam otišao iz Zagreba duboko uvjeren da više nikad neću raditi filmove. Ja sam naime dio jedne generacije koja je imala strašno veliku publiku za svoje filmove za jednu malu zemlju. Bili smo u nekom uvjerenju da ti filmovi mikronski, milimetarski pomiču svijest te brojne publike. I onda se pomoću televizije i novina dogodio rat i mi smo shvatili da smo živjeli u jednom potpunom balonu, da nismo znali gdje živimo, da smo imali neke iluzije koje nisu imale sa stvarnošću puno veze i meni se učinilo da je zaludno raditi filmove. I otišli smo i ja sam odlučio da je gotovo. Ali čovjek ne može sebe natjerati na nešto što racionalno odlučuje o sebi. Postoji taj neki drugi element. I te priče su se odjednom počele slagati, ja sam ih počeo zapisivati u kompjuter i to sam zvalo Sto najboljih filmova koje nikad neću snimiti. Moram priznati da sam od tih sto da prije sedmicu dana snimio jedan kratki film. Tako da se smanjuje moje groblje nesnimljenih filmova, sada je jedan spomenik maknut,“ istakao je Grlić.
U zanimljivom razgovoru sa moderatorom Vaskom Raičevićem, autor Stefan Bošković je govorio o svom stvaralaštvu.
Posebna gošća Sajma bila je španska spisateljica Ana Merino.
„Jako me interesuje egzistencijalna dimenzija i kako mi lično izgrađujemo duhovnost kod nas. Volim da dovedem likove do granice. Ja dolazim iz španske tradicije, koja je suprotna onoj atmosferi u kojoj sam živjela u američkom društvu posljednjih 25 godina. Apsorbovala sam ono što je američko ruralno iz perspektive jedne španske žene koja je u tranziciji. Živjela sam u Španiji u periodu kada je počela da buja demokratija. Pravim jednu kombinaciju tog svijeta. Ono što mi je jako privuklo pažnju budući da dolazim iz druge sredine u američku jeste tema rasizma koja je prisutna na američkom tlu i percepcija kako se percipiraju različitosti. To su ti elementi koje unosim u svoje romane,“ ispričala je Merino. Kvalitetan program Podgoričkog sajma knjiga biće nastavljen danas od 11 do 21h u sajamskom prostoru TC Big Fashion.









