I šesti dan Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja u Podgorici završen je bogatim književnim programom koji su pratile promocije savremenih romana iz regiona.
Među njima je i roman „Lusi“, autora Bojana Savića-Ostojića. Radnja djela smještena je u Beogradu, krajem devedesetih. Prati odnos Zorana i Lusi i govori iz perspektive četrdesetogodišnjaka koji se prisjeća tinejdžerskih godina.
„Momenat u kojem se Zoran i Lusi sreću obiluje artefaktima vezanim za Beograd u tom periodu i pokazuje Beograd kakav već 20 godina nije. Ovaj roman je u suštini posvećen studentima. Izašao je u julu prošle godine kada su studenti postali opasna riječ u Srbiji. Nijesam htio da ga politizujem, ali studenti su snaga romana“, istakao je Savić-Ostojić, koji je za „Lusi“ dobio nagradu „Zlatni suncokret“ i bio u finalu „Beogradskog pobednika“.
PRIČA O ZAPOSTAVLJENOJ DJECI
A, publici se obratio i dobitnik „Beogradskog pobednika“ Enes Halilović govoreći o romanu „Bekos“ koji prati živote tri junaka: dva psihijatra i mladića koji tvrdi da je plaćeni ubica. Halilović je kroz njihove likove predstavio djecu kojoj je falilo roditeljske ljubavi.
„Pokušao sam da napišem zanimljivu priči. „Bekos „govori o ljudima, o meni, o poeziji, svjedočanstvo je ovog vremena. To je ponajviše priča o djeci kojoj fali pažnja, koja smatraju da nijesu dobila dovoljno pažnje i ljubavi“, opisuje Halilović.
Likovi u „Bekosu“ nose teret prećutanog, skrivenog, što se generacijama prenosi.
„Svaki čovjek ima ono što nikome ne kaže. Čovjeku biva lakše kada kaže svoja osjećanja. Tako je i sa umjetnicima. Međutim, mnogi umjetnici to ne znaju. Za to je potrebna velika hrabrost. Danas imate more poezije koja nije čitljiva. Pjesnik pokaže kroz stihove da je obrazovan, ali ne znate mnogo o njemu nakon njegove pročitane knjige“, ističe Halilović za kojeg je, zaključuje, književnost igra.
RATNA SJEĆANJA
Šestog dana Sajma knjiga promovisan je i roman „Fikser“ Gorana Gocića. Tokom pisanja romana, kaže Gocić, najteže je bilo ogoljavanje pred javnošću i prizivanje ratnih sjećanja.
„Junak je čovjek koji nosi ime te profesije. To je najniža profesija u novinarskoj hijerarhiji. To je asistent reportera. On je kao neki ađutant. Ja sam to radio nekoliko godina i odatle potiču ta iskustva. Bilo je teško prizvati ta sjećanja i sjetiti se detalja. Riječ je o junaku koji posjećuje frontove i spavaću sobu pokušavajući da anulira sve jača iskustva ratišta. Pokušava da to nadoknadi radikalnim pristupom erotizmu“, govori Gocić o svom romanu.
POEZIJA DANAS
Đorđe Matić, čija poezija obiluje kulturnim referencama, citatima, aluzijama, urbanim iskustvom, muzikom, temama o identitetu, odgovorio je na pitanje gdje je savremena poezija danas.
„Balašević je prije 40 godina rekao da počinje vrijeme amatera. Ovo je sada vrijeme amatera. Tu su internet, lažna demokratizacija, nema kritike, ljudi pišu beskrajno. Jako je malo dobrih stihova. Tu sam u nekom rascjepu između svojih uzora. Vjerujem da se najbolji stihovi ostvaruju u popularnoj muzici, a ne u čistom pjesništvu. U vremenu amatera, kako sam ga nazvao, takvo vrijeme rađa vlastiti ekstrem. Ovo što danas imamo su ljudi koji jako malo znaju o poeziji. Bez čitanja nema poezije“, istakao je Matić.
Kaže i da danas bolje stihove čuje u narodnoj muzici, nego u rokenrolu i poezijii, što je publici bilo zanimljivo viđenje, pa se uključila u razgovor sa Matićem.
Na Sajmu je o svom prvijencu „Opus dei“ i o „Političkoj životinji“ govorila autorka Tanja Bečanović. Obje knjige su posvećene njenim Radovanovićima. Pronalaze se reference na to i u njenoj poeziji, ukazao je tokom diskusije.
„Osjećala sam potrebu da im se odužim. Nadežda je rodila moju majku. Meni je važnije tekst da stoji sam za sebe, da što manje učitava mene. Kada pišete poeziju, „Politička životinja“ mi je pokazala drugačije. Uživam dok pišem ovu vrstu teksta i ludo se zabavljam. Posebno što se bavim zagledanjima tih procesa iza lica. Volim ono što se skriva, da se velovi skidaju i da se otkriva sve što ono što oficijelno lice kulture želi da sakrije“, kaže Bečanović.
O LIČNOM ISKUSTVU
Knjiga poezije „Autofrikcija“, mlade autorke Marije Vujošević, ovog ponedjelja izašla je iz štampe i danas je, u izdavaštvu Kosmosa, predstavljena na Sajmu. Otpor, nesaglasje, feminizam, nemogućnost da se ostane u sopstvenoj koži teme su koje Vujošević provlači kroz stihove.
„Mene jako interesuje, u životu, u ličnom radu, u poeziji, fragmentarnost. Živimo u tome unutar sebe i oko sebe. Kako sam psihološkinja po obrazovanju, sve više vidim. Koliko god da si introspektivan i da si sebe upoznao, uvijek ima još i još. Ta fragmentarnost mi je uvijek interesantna za otkrivanje“, navela je Vujošević.
Publici je pročitala „Borkinju“, jednu od pjesama iz svoje zbirke, koja prati motive nasljeđa, borbe i herojstva. U „Autofrikciji“ bavi se i aktuelnim trendovima vezanim za eru društvenih mreža kojima je posvetila stihove pjesme „Influenserka“.
Prvijenac „Negativi“ Luke Macanovića takođe je predstavljen sajamskoj publici. Riječ je o zbirci kratkih priča koje su, prema riječima moderatora diskusije Nikole Jokovića, poput lavirinta iz kojeg se lako izlazi, ali u kojem se i lako zaluta. Autor Macanović za svoje djelo kaže da je nastalo iz momenta, doživljaja, impresije, fotografije, scene zamrznute u vremenu.
O BLISKOSTI
Književnik i novinar iz Splita Ivica Ivanišević promovisao je sinoć novi kriminalistički roman „Nešto na žlicu“. Riječ je, kako je kazao, o nastavku njegovog prethodnog djela „Sjutra je novi ručak“. Objasnio je simboliku naslova i šta njime želi da kaže.
„Hrana je za mene okidač koji me vraća u djetinjsvo. Meni je baka kuvala. Roditelji su uvijek bili zaposleni. Ta priča o žlici je priča o bliskosti. Ne kuvaš supu sam za sebe, uzmeš je iz kesice. Ali supu kad kuvaš, kuvaš je za druge. Pitanje zagovora nečega na žlicu nije pitanje zdrave prehrane, već zdravih, bliskih, porodičnih odnosa“, ističe Ivanišević, govoreći o suštini svoje knjige smještene između 1944. godine i savremenog svijeta.
RIJEČ O ISTORIJI
Tokom šestog dana Sajma promovisana je i knjiga „Bitka na Sutjesci – Pakao u raju“, autora Šimuna Cimermana. Djelo karakteriše avanturistička opsesija, kaže Cimerman, opisujući publici svoje iskustvo obilaska i stalno vraćanje Nacionalnom parku „Sutjeska“. Na sajamskoj bini „Marko Miljanov“ promovisana su i izdanja Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu o kojima je govorila direktorica Instituta Mirjana Lukić. Riječ je o zbornicima čiji je cilj, kažu u Institutu, da rasvijetli dešavanja iz Drugog svjetskog rata na ovim prostorima o kojima se ne zna dovoljno. Publika je imala priliku da upozna i stvaralaštvo novosadskih pisaca, kao i da čuje riječ više o monografiji „Kontinuitet država u međunarodnom pravu – Jugoslavija pred UN“, autora Gorana Đorđevića. Organizovan je i okrugli sto na temu izdavaštva i domaće književnosti, nakon čega je promovisana i knjiga „Intelektualci i srpska javnost“, profesora Zorana Avramovića.