Poseban segmenat jučerašnjeg programa 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja bio je posvećen peruanskom piscu nobelovcu Mariju Vargasu Ljosi koji je na specifičan način bio vezan za Crnu Goru.
„Književni plamen pod njegovim visokim pokroviteljstvom je nagrada koju smo kao članovi žirija dodjeljivali uglednim evropskim i svjetskim književnicima. Za tu svrhu i sam Vargas Ljosa je posjetio Crnu Goru i bio je cijeli dan sa nama u Budvi,“ podsjetila je profesorica dr Sonja Tomović Šundić.
Tomović Šundić ističe da Vargas Ljosa pripada čitavoj plejadi autora koji su ostavili snažan pečat na evropsku i svjetsku literaturu.
„Njegovo stvaralaštvo je pravi most između evropske i latino-američke kulture. Kod Vargasa Ljose me je fascinirala njegova opsjednutost i bavljenje književnošću sa jedne strane, njegovo shvatanje književnosti koje je svakako humanističko, a sa druge strane i njegovo snažno političko biće koje je on ispoljavao i u ličnom životu. Svi dobro znamo da se kandidovao za predsjednika Perua, učestvovao je u političkim zbivanjima. Njegova literatura je neodvojiva od političkog, on je snažni homo politicus. On je čovjek koji promišlja i razumije međuljudske odnose, ali ne samo u onom egzistencijalnom antropološkom značenju već se bavi i društvenim i političkim. Svi njegovi romani su fini ugao koji je pokušavao da zauzme, posmatrajući čovjeka kao ljudsko biće, ali ga posmatrajući u njegovom okruženju, društvu, kulturi, posmatrajući one devijacije koje dolaze i koje je on mogao da posmatra oko sebe naročito u peruanskom društvu,“ navela je profesorica.
Profesor dr Aleksandar Jerkov istakao je da se tragovi Ljosine književnosti u stvaralačkom smislu riječi mogu vidjeti na više mjesta.
„Ima pisaca koji bi nakon Nobelove nagrade uglavnom kopnili. Uglavnom pisci poslije toga stagniraju i ne doživljavaju neki novi bljesak. Ljosina književnost je trajala, a on sam je sve više dobijao na značaju. Tu je taj nevjerovatni dijapazon i versatilnost njegove imaginacije – snažna moć da se južnoamerička problematika samjeri sa jednim civilizacijskim i ipak predominantno evropskim okom koje to hoće da razumije i vidi,“ ispričao je Jerkov.
Profesor je istakao da će Ljosa nedostajati na više načina.
„Neodostajaće nam u toj snazi velikog pisca, nedostajaće nam kao jedna izvanredna figura u kojoj je pisac mogao da bude jedan od najznačajnijih političkih aktera, nedostajaće nam da nam pomogne da održimo jedan izuzetno lijep projekat koji je trenutno u zastoju. Vjerujem da je legat Maria Vargasa Ljose u Crnoj Gori i cijelom ovom regionu nešto na šta možemo svi da budemo ponosni,“ naveo je Jerkov.
Mladen Vesković, književni kritičar, govorio je o svom pozitivnom iskustvu tokom susreta sa Ljosom.
„Koliko je jedan značajan čovjek, jedan od nesumnjivo najvećih pisaca druge polovine 20. vijeka u svjetskim okolnostima imao takta, dobre volje i želje da dio svoje pažnje podijeli sa nama ovdje. Njeogovo odsustvo, nema sumnje, biće i dalje veliko i sigurno nećemo za neki broj godina imati priliku da pronađemo novu simboličku figuru i prijatelja koji bi na takav način nastavio da podržava kulturu, književnost i umjetnost Crne Gore i šireg prostora. Druga knjiga koja je pred nama i ova lijepa uspomena nas obavezuje da ni mi ne zaboravimo na njega i da se i u ovakvim povodima još susrećemo i razmatramo šta je to sve što njegova književnost nama danas ovdje može da kaže,“ poručio je Vesković.