Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja

Informator 17. Sajma

Datum: 8 – 14. maj 2023.

Lokacija: TC Big Fashion (Delta City), garažni dio

Radno vrijeme: 11:00 – 21:00

e-mail: pgsajamknjiga@gmail.com

tel: +38220655388

mob:+38269735131

Nagrade Sajma

Međunarodni podgorički sajam knjiga svake godine dodjeljuje nagrade za:
- Kompletnu izdavačku produkciju (najbolji izdavač);
- Izdavački poduhvat;
- Najbolju ediciju;
- Unaprijeđenje dječijeg izdavaštva;
- Najbolje opremljeno umjetničko izdanje;
- Najbolje opremljenu ediciju;
- Najbolje opremljenu knjigu;
- Najbolje opremljen štand;
- Priznanje za napredak u obrazovanju;
- Unaprijeđenje obrazovnog procesa.

Organizatori:

Pokrovitelji:

PARTNERI:

prijatelji sajma:

Evociranje početaka “Monitora”

Knjiga “Monitor naše slobode” profesora Miodraga Perovića, predstavljena je u završnici 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja.

Osim autora, o knjizi su govorile njegove kolege i saradnici: Željko Ivanović, Balša Brković, Esad Kočan i Milka Tadić Mijović.

Knjiga je doprinos obilježavanju tri decenije od osnivanja crnogorskog nedjeljnika “Monitor” u, kako su svi akteri ovog skupa  u razgovoru evocirali, nemogućim uslovima, bez podrške države I institucija.

Književnik Balša Brković istakao je da knjiga “Monitor naše slobode” pripada memoarskoj literaturi.

 “Može se reći  da je ovdje riječ o jednoj rekonstrukciji tog kriznog perioda u crnogorskoj istoriji. Knjiga ima i epistolarni sloj i još mnoge slojeve, a profesor Miodrag Perović, kako mu je i svojstveno, matematički precizno približava nam istoriju lista koji je bio perjanica jednog, da tako kažem, emancipatorskog pokreta u najširem smislu”, kazao je Brković,

Željko Ivanović je istakao da je Perović ovom knjigom dočarao sizifovsku borbu “Monitora” kao prvog crnogorskog nezavisnog medija, a slične impresije podijelili su sa publikom i novinari Esad Kočan i Milka Tadić Mijović.

Autor je nadahnuto podsjetio na to da prvobitna redakcija osnivača nikada nije mogla ni da  zamisli da će  “Monitor” trajati toliko dugo i ostaviti tako dubok trag u istoriji crnogorskog novinarstva.

-U Crnoj Gori, ništa se ne može stvoriti bez velike žrtve. Ko god želi da stvori nešto u maloj, siromašnoj Crnoj Gori, mora da se pomiri sa tim da mora da podnese veliku žrtvu”, kazao je professor Miodrag Perović.

Na ovom predstavljanju, najavljeno je da će knjiga biti data na poklon čitaocima uz praznični broj Vijesti.

“Intertekst” Tanje Bakić

Knjiga poezije “Intertekst” Tanje Bakić predstavljena je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja. Razgovor sa pjesnikinjom, koja je rado sa sajamskom publikom podijelila je svoje stihove i impresije o pop-kulturi, doživljaju tog fenomena i prijateljima vodila je Ksenija Rakočević.

Tanja Bakić je pjesnikinja i književni prevodilac. Na doktorskim je studijama iz oblasti nauke o književnosti. Objavila je četiri knjige poezije, rezidencijalno je boravila u više država, a gostovala je na brojnim internacionalnim književnim festivalima. Predavanje o engleskom pjesniku Vilijamu Blejku održala je u čuvenoj galeriji “Tejt Britn” u Londonu pod pokroviteljstvom Britanske akademije, i ono je objavljeno 2019. godine od strane prestižnog internacionalnog izdavača, Bloomsbury London.

Dva puta je od strane internacionalnog borda istoričara umjetnosti bila izabrana za predstavnika Crne Gore na Bijenalu umjetnika Evrope i Mediterana (Ankona, 2013) i Milano (2015). Njena poezija zastupljena je u internacionalnim antologijama i časopisima objavljivanim u Australiji, SAD, Velikoj Britaniji, Japanu, Indiji, Španiji, Njemačkoj, Francuskoj, Turskoj, Poljskoj, Ukrajini, Rusiji, Bugarskoj.

Posljednjih petnaest godina aktivno se bavi prevođenjem poezije, romana, kratkih priča.

Jubilarna izdanja Istorijskog Instituta

Najnovija izdanja Istorijskog institute Crne Gore predstavljena su u završnici 16.Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, a o izdanjima ove ugledne institucije govoriili su dr Olga Pelcer Vujačić, dr Ivan Laković i dr Danilo Kalezić. Moderator programa bio je direktor Instituta prof. dr Radoslav Raspopović.

“Istorijski Institut Crne Gore, dao je nemjerljiv doprinos izučavanju prošlosti Crne Gore, Saopštavajući naučne istine o njoj, doprinio i razvoju moderne naučne misli, ugledu Univerziteta Crne Gore I zemlje u cjelini”, kazala je dr Olga Pelcer Vujačić.

Govoreći o jubileju, 70.godišnjici od osnivanja Istorijskog Instituta Crne Gore, Pelcer Vujačić, je pomenula i istovremeni jubilej Istorijskih zapisa, jednog od najuglednijih časopisa u toj oblasti u regionu.

-Univerzitet Crne Gore i Istorijski Institut objavili su treće dopujeno izdanje “Bibliografije zapisa-Istorijskih zapisa”  

(1927-2018), kazala je Pelcer Vujačić.

U osvrtu na “Spomenicu”, izdanje Istorijskog Instituta Crne Gore, ona je navela da je i u ovom  slučaju riječ o jubilarnom izdanju.

“To izdanje istovremeno predstavlja i izraz iskrene zahvalnosti i odavanja počasti, svima onima koji su svoj posvećeni naučni i stručni rad ugradili u razvoj istoriografije u Crnoj Gori ili na drugi način doprinijeli njenom institucionalnom utemeljenju, istakla je ona.

Radovi budvanskih osnovaca i srednjoškolaca

Zbornik dječjih radova na temu nasilje “Ja protiv nasilja”,koji su uredile profesorice Sanja Pantović i  Zorica Joksimović, predstavljen je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja. Moderatorka na ovom događaju bila je pjesnikinja Stanka Rađenović Stanojević. Nagrađeni učenici budvanskih osnovnih škola pročitali su svoje radove.

Govoreći o ovom izdanju,Mila Baljević, direktorica Narodne biblioteke Budva, u čijem izdanju je i objavljen zbornik, istakla je važnost ovog izdanja.

Nagrađeni su poetski i prozni radovi učenika nižih i viših razreda osnovnih škola:Andreja Hutera, Staše Jabučanin, Danila Mijatovića, Zoje Zečević, Karoline Kopitović, Anđeline Janković, Anđele Krstajić, Petre Stanjević, Dunje Čarmaković, Julije Kadine,Teodore Matović i Anđele Vučković. Nagrađeni su i likovni radovi učenika u istim kategorijama:Vita Gregovića, Đorđa Jankovića,Petre Radulović, Darije Konkove, Ajle Šabanić i Alise Miheeve. U Zborniku su zastupljene i pohvaljene pjesme, priče I likovni radovi učenika budvanskih škola.

Egzistencijalne dileme i krize

Hrvatski autor Renato Baretić predstavio je roman

“Zadnja ruka”, na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja a razgovor sa autorom vodio je Đorđe Gregović koji se u razgovoru trudio da evocira primorske teme.

On je govorio o preplitanju novinarstva i književnosti i tankoj liniji između to dvoje.

“Zadnja ruka”, žanrovski je slojevita i jezično virtuozno pisana priča objavljena u izdanju Hena.com.

Urednik knjige Kruno Lokotar kazao je da je riječ o četvrtom romanu toga autora, u kojem je ponovo vidljiva Baretićeva legendarna vještina jezičnih poigravanja i majstorskih dijaloga, osvjedočenih u njegovoj knjizi “Osmi povjerenik”, kao vjerovatno najpopularnijem romanu savremene hrvatske književnosti.

Njegova nova knjiga propituje neke temeljne postavke književnosti i

svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju.

Glavni junak “Zadnje ruke” bivši je novinar i priznati pisac u

stvaralačkom i egzistencijalnom škripcu, koga počinju da opsijedaju

njegovi sopstveni likovi.

Prema klasičnoj klasifikaciji, “Zadnja ruka” po svemu je ‘roman

lika’, rekao je Lokotar, ali to je roman lika u kome glavnog lika

terorišu njegovi sopstveni likovi.

Baretić je otkrio kako je prvih 107 stranica ove knjige nastalo 2013.

godine, da bi onda roman stavio po strani i ponovo mu se vratio tek

za vrijeme pandemije. U međuvremenu je puno pisao, a uz svoj

novinarski posao, radio je i kao sastavljač pitanja za kvizove,

predavač kreativnog pisanja, televizijski i filmski scenarista,

(ko)autor tekstova za kazališne predstave. No, nije imao vrstu

koncentracije potrebnu za pisanje romana.

Renato Baretić rođen je 1963. u Zagrebu, a od 1996. živi u Splitu, te

već gotovo 40 godina živi isključivo od pisanja, u najvećoj mjeri i

bez prestanka kao novinar u brojnim hrvatskim i stranim medijima.

Bio je suosnivač i prvih 10 godina umjetnički direktor Pričigina,

splitskog festivala pričanja priča.

Dosad je objavio tri romana, “Osmi povjerenik” (2003.), “Pričaj mi

o njoj” (2006.) i “Hotel Grand” (2008.), dvije zbirke poezije “Riječi

iz džepova” (1998.) i “Kome ćemo slati razglednice” (2005.), te,

među ostalim, “Kadrovi kadra”, izbor iz kolumni o televiziji (2005.),

“Split za početnike – abeceda grada”, zabavno-poučni vodič (2015.,

koautor s Ivicom Ivaniševićem), i slikovnicu “Muka malog vuka”.

Jednostavan život i ljubav prema bližnjima- ključ kvalitetnog života

Jedan od najčuvenijih specijalista pedijatrije, pulmologije i alergologije i najpopularnijih ličnosti u regionalnom javnom prostoru, dr Branimir Nestorović imao je promociju na 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja i tom prilikom predstavio je svoju knjigu, bestseler “Između dva sveta/ Moj život između dva sveta”. Sa dr Nestorovićem razgovor je vodila Jelena Krsmanović.

“Prava vrijednost našeg života su ljudi oko nas, oni koji su tu za nas onda kada smo bolesni.Ali mi toga nismo svjesni. Savremeno doba potpuno zanemaruje duhovnu stranu u čovjeku i to već daje svoje plodove. Mediji ponekad daju netacne informacije i to nije slučajno. Ne trebaju nam ni napetost ni loše stvari, stresni sadržaji veoma loše utiču na našu dušu i na naše zdravlje”, kazao je Nestorović i na duhovit način približio publici šta su to postulati

umjetnosti kvalitetnog življenja, kojima treba da se vratimo.

“Zapadna medicina nas uči da treba da gutamo ljekove za pritisak, holesterol, ljekove na prazan stomak, pa za doručak, ručak, večeru i one pred spavanje da zaspimo. Po toj logici, nama osim tableta, nikakva druga hrana nije potrebna. To je potpuno izvitoperenje svega što bi trebalo da nam koristi, pa tako i medicine. Medicina mora da se vrati tri koraka unazad, da preispita sebe čemu zapravo služi. Toliko je toga što pijemo kao neku terapiju,ali nemamo nikakav dokaz da sve to zaista djeluje”, podijelio je dr Nestorović svoja stručna zapažanja sa podgoričkom publikom.

On je najavio da je jedan od njegovih narednih projekata, internet kanal o narodnom zdravlju.

“Pokušaću ljudima da objasnim koliko je važno da se vratimo onom načinu života kako su živjeli naši stari. Kad dođu vremena krize, jedino što nam zaista ostaje su ljudi oko nas”, kazao je Nestorović.

U osvrtu na to da je Podgoricu posjetio povodom promocije na sajma knjiga, jedan od najpopularnijih ljekara u regionalnom javnom prostoru posebno je preporučio čitanje kao vid treniranja i održavanja kognitivnih sposobnosti.

“Čitanjem čovjek angažuje sve djelove mozga, zato je žalosno što ljudi sve manje čitaju. Tiraži knjiga su sada uglavnom veoma mali i to je zaista porazno. Čitajte što više”, apelovao je on.

Na pitanje kako je došao na ideju da napiše knjigu, Nestorović je dao lapidaran odgovor.

“Trudio sam se da ljudima pokažem da postoje i druge dimenzije gledanja na problem i njegova rešenja. Eto recimo, korona nam je pokazala mnogo toga, ali virusi nisu naši neprijatelji, nego opomena. Oni su samo prenosioci genetskih informacija”, naveo je Nestorović.

U svom nekonvencionalnom stilu on je govorio i o uticaju ljubavi na naš na imuni system.

“O tome ništa nećete naći u udžbenicima medicine.  ne priznaje se da imamo dušu, ne shvataju mehanizam sindroma slomljenog srca, da neko može da umre od tuge, nakon smrti bliske osobe i da tu nema lijeka. Zašto? Pa to je materijalistička medicina. Eto danas snimamo mozak sa svih strana, ali i dalje ne znamo ništa više o epilepsiji ili o malignim bolestima, nego što smo znali prije 100 godina”, istakao je dr Branimir Nestorović koji važi i za vatrenog pobornika homeopatije i akupunkture,uvjeren da drevne medicine imaju odgovor za efikasno liječenje narušenog psihofizičkog statusa.

Dr Branimir Nestorović je zvanje doktora medicine stekao na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, specijalizaciju iz pedijatrije na Univerzitetskoj dječijoj klinici, a subspecijalizaciju iz pulmologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Doktorirao je iz oblasti alergologije na temu “Polenska alergija u djece” 1985. Godine, a od 1979. godine, dr Nestorović radi na Univerzitetskoj dječijoj klinici, gdje je bio i načelnik odjeljenja za alergologiju i pulmologiju. Bio je redovni profesor na katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Objavio je veliki broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima, kao i brojne knjige i udžbenike koji se bave temama iz oblasti dječije pulmologije. Nagrađen je Poveljom Srpskog lekarskog društva, osnivač je Udruženja dečijih pulmologa i Fonda YUFEDA.

Pored toga što je poznat kao veoma uspješan pedijatar, doktor pulmolog i alergolog, dr Nestorović je široj  javnosti poznat i po zastupanju mišljenja da samo kombinacija različitih metoda liječenja može dati rezultat.

„Medicina nema odgovor na sva pitanja – kaže profesor doktor Branimir Nestorović, koji se godinama edukuje, bavi istraživanjima i analizama svjetskih studija na ovu temu. Iza dr Nestorovića je 40 godina izuzetne ljekarske prakse i na desetine hiljada pacijenata koji ga pamte kao nasmijanog i izuzetno posvećenog ljekara.

“Između dva sveta / Moj život između dva sveta” je knjiga o sudaru svjetova klasične i tradicionalne medicine, prenošenja psihičke i životne energije, vjeri bez koje nema uspjeha, pozitivnom stavu prema životu, ishrani kao bitnom faktoru zdravlja, vodi, Nikoli Tesli koji je njegova velika inspiracija, šamanskoj medicini i esencijalnim stvarima koje čine život.”

Intenziviranje zastupljenosti UCG na podgoričkom sajmu

Najavljujući intenzivniju saradnju Univerziteta Crne Gore sa Međunarodnim podgoričkim sajmom knjiga i obrazovanja i učešće na narednim sajamskim izdanjima, prof.dr Rajka Glušica, izrazila je nadu da će izdavačka djelatnost Institucije na čijem je čelu, u narednim izdanjima sajma biti zastupljenija u većem obimu, sa većim brojem tematskih štandova univerzitetskih jedinica, koje će pod okriljem i uz podršku UCG nastupati samostalno.

-Sajam knjiga je za svaku sredinu i svaki kulturni ambijent izuzetno značajan događaj, a Univerzitet Crne Gore od samog početka rado sarađuje sa sajmom u Podgorici, budući da je naša izdavačka djelatnost vrlo prijemčiva i široj publici od one za koju se pretpostavlja da joj je prvenstveno namijenjena. Proširenje obima te naše saradnje, najvećim dijelom direktno zavisi i od obima naše buduće izdavačke produkcije“, kazala je Glušica istakla je prilikom posjete sajmu, izražavajući zadovoljstvo posjećenošću štandova UCG.   

„Jako smo zadovoljni sa ova tri štanda na kojima su naša izdanja.To je jedan veliki centralni, na kome je univerzitetska biblioteka izložila svoja izdanja, zatim Mašinski fakultet i Istorijski institut rade na svojim štandovima punom parom. Riječ je o odličnim izdanjima, našoj izdavačkoj produkciji u protekle dvije godine. Nadam se da ćemo u narednim godinama imati veću produkciju, pa i više štandova a nadamo se i da će nam u tom smislu ovaj sajam izlaziti u susret“, istakla prof.dr Rajka Glušica.

Profesor Igor Lakić istakao je prilikom posjete 16.Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, da postoji organska povezanost Filološkog fakulteta i sajma knjjiga.

-Po prirodi svoje orijentacije ka književnosti i jeziku, Filološki fakultet povezan je sa Sajmom knjiga na jedan specifičan način. Ubuduće, sa možda malo decentralizovanijom politikom izdavaštva UCG, možemo očekivati i samostalne izdavačke poduhvate univerzitetskih jedinica”, istakao je Lakić.

Glavni medijski partner

Medijski sponzori