Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja

“Teško da ste skoro pročitali nešto tako potresno, a toliko lijepo kao što je nova knjiga Magdalene Blažević, u izdanju ‘Booke’”, zapisano je o knjizi ove autorke, koja je tim povodom posjetila 16.Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja. Razgovor sa autorkom vodio je Goran Samardžić.

On  se posebno osvrnuo na formu poetskog romana, kakav roman “U kasno ljeto” i jeste.

“ Iz posvete je jasno da je ovo roman o ratnom zločinu. Odmah na početku saznajemo da je naratorka mrtva devojčica. Magdaleni je poslo za rukom da napiše potresnu knjigu, a da izbjegne patetiku. Ovaj roman nije za običnog čitaoca”, kazao je Samardžić, navodeći da vrijeme romana nije hronološko ni linearno.

“Morate biti koncentrisani na tu dimenziju romana, koji može da bude funkcionalan kao poezija. Samo čitanje ovog romana dolazi kao nagrada”, kazao je on.

Autorka nam govori o svom djetinjstvu, daje nam krokije života na selu, grubog, siromašnog i neidiličnog, jer stvaran život nikad nije bajkovit, ali jeste topao i živopisan, pun mirisa, boja i zvukova. Glas kojim govori nije nezreo, naprotiv, ali jeste djetinji i poetičan, i upravo to pojačava sablasnu jezu predstojeće smrti. Je li iko javio ljetu da sam umrla? Ovo je prije svega roman koji u svakom akteru vidi ranjivost i ljudskost, čak ni naoružani vojnici nisu svedeni na dehumanizovano zlo. U njemu nema nacionalnosti, ne spominju se zaraćene strane i utoliko je antiratni vapaj snažniji, jer je to mogao da bude bilo koji rat”, stoji u recenziji knjige.

Uprkos mučnoj temi, “U kasno ljeto” je roman koji čitaoca očarava poetičnošću i nježnošću.

Pjesnikinja Radmila Knežević bila je gošća 16.Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i ovo  je bila prilika da sa sajamskom publikom podijeli svoju poeziju na duhovne teme.

O knjizi “Tvoja ruka” Radmile Knežević u kojoj su stihovi posvećeni zavičajnim temama, Kosovu i Metohiji, Prizrenu i crkvama koje su oblikovale autorkin identitet, govorile su pjesnikinje Stanka Rađenović Stanojević i Milica Bakrač.

Radmila Knežević rođena je 1971. godine u Prizrenu.

Na Filološkom faklultetu u Prištini diplomirala je na smjeru književnost i srpski jezik. Članica je Udruženja književnika Srbije, kao i Udruženja književnika Crne Gore.

Objavila je pet knjiga, a u opusu ima pjesme, kratke priče za djecu, te drame za najmlađe. Pjesme su joj prevođene na ruski, engleski i njemački jezik. Dobitnica je više književnih i nagrada za režiju. Živi i radi u Budvi.

*Zbirke poezije “Trn” i zbornika “Dezintegrisano”, mladog autora Milovana Kljajevića predstavljene su publici 16.Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga. U ovim izdanjima autor je savremenoj publici poželio da predstavi i svoje kolege, mlade, u javnosti neafirmisane pjesnike.

Milovan Kljajević počeo je da piše poeziju sasvim slučajno, kako sam kaže piše da bi našao svoju prvu, davno izgubljenu

pjesmu. Ova promocija okupila je i druge mlade autore, koji su sa sajamskom publikom podijelili svoje stihove i opservacije o književnosti i poeziji.

Gost 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja bio je i književnik Milutin Mićović, jedan od naznačajnijih savremenih pjesnika i proznih pisaca u Crnoj Gori. 

O Mićovićevom višedecenijskom stvaralaštvu, krunisanom brojnim  priznanjima, govorili su predsjednik Srpskog narodnog vijeća Momčilo Vuksanović, književnik Budimir Dubak, profesor Veselin Marković, dok je moderator ovog događaja bila pjesnikinja Milica Bakrač.

Budimir Dubak, govorio je o kontinuitetu tematskih opservacija u Mićovićevom stvaralaštvu.

“Milutina pratim od početka. On je uvijek, pa i u posljednjoj njegovoj kapitalnoj knjizi posvećen temeljnim egzistencijalnim pitanjima. U malo prostora, kao u orahovu ljusku, staje sva  pregnantnost Mićovićevih uvida”, kazao je Dubak.

Profesor Veselin Marković ukazao je na Mićovićevu posvećenost njegoševskom krugu tema u književnosti i van nje.

“Mićović otvara školjke okamenjenog narodnog govora,  antropološke matrice kod njega progovaraju slojevitim i asocijativno višeznačnim sadržajem”, kazao je on.

Na tribini nazvanoj “Žene u crnogorskoj književnosti”, na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja govorile su profesorice Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof dr. Olga Vojičić Komatina i mr Tamara Pejović Labudović.

One su napravile su mini retrospektivu epoha crnogorske književnosti, kroz prizmu ženskih likova u njoj i učešće malobrojnih autorki koje se u našoj književnosti pojavljuju do 20.vijeka.

-Nije slučajno što ove razgovore vodimo na dan koji neformalno važi za Dan vještica, budući i da je petak 13. pa je valjda i to neka naznaka ove teme. Tema o kojoj je riječ kompleksna je iz mnogo uglova, jer u crnogorskoj književnosti žene su rijetko dobijale status aktera kome se ukazuje značaj.  Nakon renesanse po pitanju tretmana ženskog sopstva mi jako dugo vrijeme imamo samo srednji vijek, što i nije tako afirmativno za nas”, kazala je Olga Vojičić Komatina, ističući da ako je književni tekst mimeza, podražavalac života, onda nam to mnogo govori o prilikama u društvu. 

“Nakon Đurađa Crnojevića, o ženama nije pisano, niti su žene pisale, ako izuzmemo Jelenu Balšić, koja pak nije bila iz Crne Gore, ali je sebe utkala u našu baštinu. Ni Njegoš se u svojem stvaralaštvu nije bavio ženama, što se može protumačiti njegovom zaokupljenošću društvenim previranjima u Crnoj Gori njegovog doba”, kazala je Vojičić Komatina.

Animalizacija žene, ženskih likova u književnosti Miodraga Bulatovića, bila je tema izlaganja profesorice Tamare Pejović Labudović koja je konstatovala da su svedeni, karnevalizivani ženski likovi kod njega zapravo izraz njegove potrebe da se na neki način obračuna sa stereotipima u kulturnim modelom u društvu u vrijeme kada je on stvarao.

“Tom karnevalizacijom žene, Bulatović je pokušao da se obračuna s kulturnim modelom u kome je stvarao. Njegove žene su grotesne ili udovice, žene odbačene od društva”, kazala je Pejović Labudović.

Ovom tribinom nastavljen je kontinuitet saradnje podgoričkog sajma knjiga sa Filološkim fakultetom UCG.

Učenici muzičke škole „Vasa Pavić“ prezentovali su domete

te ugledne ustanove sa višedecenijskom tradicijom, na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga.

 Vođeni idejom obrazovanja osnovaca i srednjoškolaca kroz muziku, kroz tri obrazovna programa: muzički izvođač, muzički saradnik i baletski igrač, u školi se unapređuje univerzalni umjetnički potencijal učenika.

Učenici škole pripremili su nadahnjujući vokalno-instrumentalni program sa kompozicijama iz različitih perioda istorije muzike, a izvedena su djela: Djensa, Andersena, Anđelisa, Rodžersa, Harta, Geršvina i Tamindžića.

Poseban utisak na sajamsku publiku ostavila je školska klapa “Štiglići” koju vodi profesorica Jelena Mihaljević.

Program pretposljednjeg dana 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, (13.maja) otvoren je predstavljanjem vrtića “Artić Pinokio”, (organizaciona jedinica Stari Aerodrom) a mališani, polaznici ove privatne predškolske ustanove veselom igrom, pjesmom i šarmom, dodali su poseban ton sajamskoj atmosferi.

Djeca su izvela popularne koreografije i dječje pjesmice.

 “Artić Pinokio” osnovan je prije više od dvije decenije i sastoji se iz dvije organizacione jedinice i realizuje nastavu kroz standardizovani obrazovni program NTC  “Učenje kroz igru”.